Samoubistvo – Kako pomoći prijatelju koji je suicidalan?

Samoubistvo (suicid), odnosno pokušaj da neko sebi oduzme život, jedno je od prvih i glavnih stanja kojima se bave lekari urgentne psihijatrije. Stručnjaci kažu da ga je nemoguće stoprocentno predvideti, ali naglašavaju da brojni upozoravajući faktori mogu da se uoče.

Kako se broj samoubistava nastavlja da se povećava, lako je osećati se bezizlazno. Ali možete pomoći.


Svake noći se borim sa sobom da ostanem živa

“Sećaš li se one scene u filmu Osvetnici: Kraj igre? Kada Kapetan Amerika vodi borbu sa samim sobom?”

“Da, sećam se.”

“Tako se osećam svake noći”, priznala je Betani dok je sređivala plavu kosu iza ušiju. “Čini se kao da se borim sa sobom da ostanem živa.”

Betani je bila pametna, lepa, talentovana muzičarka, sa dozom sarkazma koji je činio da bude urnebesno smešna. Ali nije mogla da prestane da razmišlja o samoubistvu. Svaki dan se borila sa sobom da ostane živa, ta dvojnost je tako prelepo objašnjena njenom referencom na Kapetana Ameriku.

(Srećom, i sama sam bila obožavalac Marvela, što je pružilo platformu za povezivanje tokom terapije.)

Tokom dve godine terapije Betani, činilo se da su jedine stvari koje su joj pomogle da ostane živa i nastavi dalje bile male ciljeve sa vremenskim ograničenjem. Sitnice na koje je mogla da se raduje, poput izlaska novog filma ili muzičkog nastupa na kojem je mesecima radila.

Jednom tokom terapije, Betani je završila u bolnici. Njen psihijatar bio je frustriran jer lekovi nisu delovali i uputio ju je u bolnicu radi psihijatrijske konsultacije. Provela je šest sati u hitnoj sobi, sve vreme brinući da će loše proći na testu iz francuskog jezika sutradan jer nije učila.

To je trebalo biti upozoravajući znak da Betani nije bila u neposrednoj opasnosti.

Ali niko ne želi da bude u krivu u ovoj situaciji. Kako možete pomoći prijatelju koji razmišlja o samoubistvu?

Podstaknite ih da potraže stručnu pomoć

To bi trebala biti prva akcija koju preduzmete ako ste zabrinuti za nečije blagostanje. Međutim, u stvarnosti, ne možete prisiliti nekoga da potraži pomoć, pa je ova naizgled laka, očigledna rešenje samo vrh ledenog brega.

Prekinite ciklus krivice i sramote

Puta sam čula dobronamerne i ljubazne roditelje kako savetuju svoju depresivnu, suicidalnu tinejdžerku da ćuti.

“Ne govori baki”, mama kaže, ohrabrujući trljajući leđa svoje kćeri.

“Nisam siguran da trebaš reći svojim prijateljima”, tata kaže. “Ipak, ne bi želela da steknu pogrešan utisak.”

“Odlučili smo da ne obavestimo školu”, majka mi saopštava – stav koji često prethodi prekidu terapije. “Ne želimo da ovo utiče na njenu sposobnost da upiše koledž.”

Ovi dobronamerni roditelji su upravo implicirali da je ova depresija, ovi misli o samoubistvu, nešto zbog čega treba osećati sramotu.

I kada se taj tajni razotkrije – što će se neminovno dogoditi jer tinejdžeri zavise od prijateljstva kao deo svog razvijajućeg identiteta – tada će doći osećaj krivice.

Potreba za tajnovitošću dodaje sramotu i krivicu već preopterećenom teretu depresivnog tinejdžera koji vodi svakodnevni rat sa sobom da li može ostati živ još jedan dan. Mnogi ljudi takođe imaju pogrešno verovanje da pričanje o samoubistvu podstiče samoubistvo. Ovo nije tačno.

Kada govorimo samo šaptom o mentalnom zdravlju, impliciramo da postoji nešto “manje vredno” kod onih koji traže tretman kako bi ostvarili promene.

Razvijajte emocionalno zdravlje

Emocionalna inteligencija podrazumeva:

  • Svest, razumevanje i sposobnost upravljanja sopstvenim emocijama
  • Svest, razumevanje i sposobnost upravljanja i/ili navigacije emocijama drugih ljudi

Naša očekivanja od sebe i očekivanja koja percipiramo da drugi imaju prema nama, izuzetno opterećuju naše mentalno zdravlje. “Nisam dovoljno mršava.” “Nisam dovoljno pametna.” “Moram upisati dobar koledž.” “Moja žena me ne ceni.” “Moj muž me je napustio.” “Ne zarađujem dovoljno novca.” “Niko me neće ikad voleti.” “Mrzim sebe.” “Biću depresivna zauvek.” “Stvari nikada neće postati bolje.” Fokusiramo se na ono što mislimo da nam nedostaje umesto da se fokusiramo na naše emocionalne reakcije i kako se nosimo s tim emocijama.

Kako možete poboljšati svoju emocionalnu inteligenciju? Razmislite pre nego što delujete. Razmislite o posledicama svojih postupaka iz perspektive druge osobe. Iskreno i bez osuđivanja se pogledajte u ogledalo. Kako možete postati bolja osoba i da li ste spremni da uložite napor kako biste se tamo doveli? Preuzmite odgovornost za svoje postupke. Izvinite ako napravite grešku i pokušajte da ispravite situaciju.

Zapamtite, osoba koja pokušava da izvrši samoubistvo izgubila je nadu da će stvari postati bolje. Možda svojim bliskim prijateljima ili čak terapeutu neće spomenuti samoubistvo, čak i ako imaju to na umu. Mogu prebrojati na prste jedne ruke broj pacijenata koji su izvestili da žele da izvrše samoubistvo kao glavni razlog za traženje pomoći, jer je pominjanje samoubistva terapeutu ili čak prijatelju zastrašujuće. Ako ne pitate o ovoj temi, vaš uznemireni prijatelj možda je uopšte neće spomenuti.

U slučaju hitnosti, pozovite pomoć

Ako vam prijatelj ili voljena osoba kaže da razmišlja o samoubistvu, trebali biste je ohrabriti da potraži pomoć. Ali da biste znali kakva pomoć je potrebna u tom trenutku, morate znati kolika je opasnost trenutno. Da li je to nešto o čemu vaš prijatelj razmišlja danas? Večeras? Odmah?

Ako pretnja nije trenutna, ohrabrite voljenu osobu da što pre zakazuje termin kod stručnjaka za mentalno zdravlje ili lekara opšte prakse umesto da ide u bolnicu, gde prijem u hitnu sobu ili psihijatrijsko odeljenje može samo rezultirati upućivanjem na tretirajućeg psihijatra van bolnice – čime se ponekad odlaže pomoć koju suicidalna osoba treba. Ako imate malo vremena, ponudite pomoć oko organizacije termina, što samo po sebi može biti preopterećujuće.

Nikada ne znate kada će pomaganje nekome s malim detaljima preplavljujuće situacije biti sve što im je potrebno da stave jedan korak ispred drugog još jedan dan ili dva – što može biti dovoljno da ih ubedi da život vredi živeti.

Ostavite komentar

JoomBooz © 2025. All rights reserved.