Vreme koje trošimo – kako da efikasnije pristupimo poslu i životu

Vreme koje trošimo na nepotrebne stvari može značajno uticati na naš kvalitet života. Da li imate osećaj da, kada biste imali još samo nekoliko sati u danu, konačno biste mogli nadoknaditi sav svoj posao, imati vreme za sebe i biti srećniji?

U današnjem brzom digitalnom svetu, istovremeno je teško odvojiti se od obaveza i uhvatiti korak. To čini iskustvo iscrpljujućim, kako mentalno tako i fizički. Srećom, postoje ljudi koji su se posvetili proučavanju načina na koje provodimo svoje vreme kako bismo ga mogli koristiti efikasnije. U nastavku vam donosimo nekoliko koraka podržanih istraživanjem koje možete preduzeti da povratite svoje vreme i živite ispunjenijim životom.

1. Prvo, razumite kontekst

Prvi pojam, “oskudica vremena”, je “subjektivni ili psihički osećaj. Čini nam se da imamo previše stvari koje treba obaviti u toku dana, a nedovoljno vremena da ih sve izvršimo.

“Obilje vremena” je suštinski suprotno stanje: Osećaj da imate dovoljno vremena da obavite sve što treba ili želite. Istraživanja su sada relevantnija nego ikad, jer se mnogi bore sa promenama u načinu provođenja vremena. Te promene su doneli rad od kuće i hibridni radni modeli. Oni koji mogu fleksibilno raditi od kuće ili potpuno od kuće zapravo su više pod stresom. Takođe, imaju “manje” vremena u poređenju sa periodom pre pandemije. Postoje podaci koji pokazuju da sada koristimo vreme koje smo nekada provodili u putovanju do kancelarije za posao.”

Takođe, podaci pokazuju da imamo znatno više sastanaka i e-mailova, i da zaposleni sve više ispunjavaju svaki slobodan trenutak radom. To doprinosi širem problemu: Zapadna kultura slavi rad, ali ne ceni odmor. To stvara klizavi teren za zaštitu vašeg vremena.

2. Pregledajte Vaše vreme

Ako znate da se suočavate sa oskudicom vremena, ali ne znate šta da preduzmete, savetuje se da započnete sa pregledom vašeg vremena. Počnite voditi dnevnik vremena u kojem ćete zapisivati vaše glavne aktivnosti ujutru, popodne i veče tokom tipičnog dana. Takođe biste trebali da beležite kako su te aktivnosti uticale na Vaša osećanja. Da li je vreme provedeno bilo produktivno ili neproduktivno? Da li su aktivnosti bile značajne i ispunjavajuće, ili ne?

“Ne želimo se fokusirati samo na produktivnost, želimo se uveriti da su naši dani ispunjeni uživajućim aktivnostima.”

Nakon što ste zabeležili svoje nedeljne aktivnosti u vašem vremenskom dnevniku, možete početi s pregledom vašeg vremena. Zamislite to kao tabelu sastavljenu od četiri kvadranta. Jedna osa se proteže od uživljavanja do neuživljavanja, dok se druga proteže od produktivnosti do ne-produktivnosti.

Prvo biste trebali pogledati kvadrant koji sadrži aktivnosti koje su i neuživljavajuće i neproduktivne. To je vaše problematično područje koje biste prvo trebali rešiti.

3. Eliminišite, outsourcujte, delegirajte, preformulišite

Kada ste identifikovali dosadne aktivnosti koje vam ne donose radost, vidite šta možete eliminisati, outsourcovati ili delegirati. Za aktivnosti poput beskrajnog listanja na Twitteru, cilj je eliminacija. Kada je u pitanju nešto poput čišćenja kuće – što je za većinu od nas nezanimljivo, ali važno i produktivno – outsourcovanje ili delegiranje su opcije, ako je moguće logistički i finansijski. Istraživanja pokazuju da trošenje novca kako biste uštedeli vreme zapravo može povećati sreću i smanjiti stres. Podaci pokazuju da već iznos od samo 40 dolara mesečno potrošen na usluge koje štede vreme pozitivno uticiče na raspoloženje. Takođe, smanjuje i osećaj stresa.

Što se tiče aktivnosti u kojima ne uživamo, ali ne mogu biti uklonjene (na primer, vaš put na posao), predlaže se da umesto toga fokusirate na preformulaciju. Iako to možda neće biti ekstremno poput pretvaranja putovanja na posao u “zabavno” vreme, istraživači su zamolili učesnike da razmišljaju o svom putovanju na posao kao vremenu koje koriste kako bi radili na strateškim karijernim ciljevima.

Ovo preformuliše dug put na posao izgubljenog vremena u produktivno vreme. Koristi se za rad na profesionalnim ciljevima, što može smanjiti stres i pomoći vam da se osećate srećnije.

4. Usredsredite se na pozitivno

Znamo, već ste čuli ovaj savet. Ali zaista deluje. Preispitivanje ne samo vaših aktivnosti, već i stvari za koje ste zahvalni svakog dana, pomoći će vam da pređete u pozitivnije raspoloženje i zaista se osećate srećnije. Dnevnik zahvalnosti može biti korisno sredstvo za beleženje vaše zahvalnosti pismenim putem: Zabeležite sve stvari za koje ste bili zahvalni tog dana ili koje su vam donijele sreću. Ove će se verovatno preklapati s aktivnostima koje ste naznačili kao uživljavajuće ili produktivne.

Takođe možete pronaći više pozitivnosti koristeći tehniku preformulisanja: Većina nas ima dva dana slobodno svaki vikend, ali često to uzimamo zdravo za gotovo. Umesto toga, pokušajte da vikende doživljavate kao odmor. “Ovakav mentalitet odmora tokom vašeg slobodnog vremena pomaže vam da ostanete prisutni i usredsređeni na uživanje u pozitivnom iskustvu uzimanja odmora od posla”.

I to je potvrđeno istraživanjem; odrasli koji su isprobali ovu tehniku bili su skloniji da ostanu u trenutku i da se vrate na posao odmorniji u ponedeljak.

5. Pronađite Balans

Dok težite da postanete osoba obilja vremena, imajte na umu da i previše vremena može biti loša stvar. To se opisuje kao odnos u obliku slova U, gde oba kraja (previše vremena ili nedovoljno) imaju negativne posledice. Pravi cilj je jednostavno imati vremena za sve što želite da radite, što uključuje aktivnosti koje su opuštajuće ili vam donose radost.

“Srećnije osobe provode svoje dane na način koji je blisko usklađen sa time kako bi idealno želele provesti tipičan dan, i to izgleda drugačije za različite ljude”.

Pored toga što ste produktivni i smanjujete vreme provedeno na zadacima koje ne volite, takođe biste trebali dati prioritet dodavanju zadataka koji vas intrinzično motivišu – drugim rečima, zadaci koje volite da radite samo zbog samog zadovoljstva iz njih, ni zbog čega drugog.

Zaključak

Kada se suočavamo sa osećajem oskudice vremena u brzom digitalnom svetu, važno je preduzeti korake kako bismo povratili kontrolu nad svojim vremenom i živeli ispunjeniji i srećniji život. Proučavanjem svojih aktivnosti, preformulisanjem neugodnih obaveza i fokusiranjem na pozitivne aspekte svakodnevnog života, možemo postići bolju ravnotežu i smanjiti osećaj stresa.

Kroz vreme audit i prepoznavanje aktivnosti koje nas ne ispunjavaju, možemo smanjiti ili eliminišti njihov uticaj na naše dane. Delegiranje zadataka koji su važni, ali ne i uživljavajući, može nam osloboditi dragoceno vreme. Može nam pružiti i mogućnost da se fokusiramo na ono što nas zaista ispunjava.

Kombinovanjem tehnike preformulisanja, gde menjamo perspektivu prema određenim situacijama, možemo transformisati neugodne zadatke u prilike za ostvarivanje ciljeva i ličnog napretka.

Važno je takođe negovati zahvalnost i prepoznavati pozitivne trenutke u svakodnevnom životu. Vođenje dnevnika zahvalnosti može nam pomoći da prepoznamo i cenimo sitnice koje donose radost i ispunjenje.

Na kraju, neophodno je postići ravnotežu između produktivnosti i odmora. Preterano vreme provedeno na poslu može imati negativne posledice, stoga je važno pronaći vreme za opuštanje i aktivnosti koje nas ispunjavaju, kako bismo stvarno uživali u svakodnevnom životu.

Uz pažljivo osmišljene korake i fokus na lične potrebe, možemo povratiti svoje vreme, smanjiti stres i živeti ispunjeniji, srećniji i balansiraniji život.

Ostavite komentar

JoomBooz © 2025. All rights reserved.