U 2023. godini, neurolozi u klinici za memoriju u Kini dijagnostikovali su 19-godišnjaka sa onim za šta su verovali da je Alzheimerova bolest, čime je postao najmlađa osoba ikada dijagnostikovana s ovim oboljenjem na svetu.
Mlađi tinejdžer počeo je da doživljava opadanje pamćenja oko 17. godine, a kognitivni gubici su se samo pogoršavali tokom godina.
Snimci pacijentovog mozga pokazali su smanjenje u hipokampusu, koji je uključen u pamćenje, a njegov cerebrospinalni fluid ukazivao je na uobičajene markere ove najčešće forme demencije.

Alzheimerova bolest (AD) često se smatra bolestima starijih osoba, ali rani slučajevi, koji uključuju pacijente mlađe od 65 godina, čine do 10 procenata svih dijagnoza.
Gotovo svi pacijenti mlađi od 30 godina mogu imati Alzheimerovu bolest objašnjenu patološkim genetskim mutacijama, stavljajući ih u kategoriju porodične Alzheimerove bolesti (FAD). Što je osoba mlađa kada dobije dijagnozu, to je verovatnije da je rezultat pokvarenog gena koji su naslijedili.
Međutim, istraživači na Kapitalnom medicinskom univerzitetu u Pekingu nisu mogli pronaći nijednu od uobičajenih mutacija odgovornih za rani početak gubitka pamćenja, niti bilo koje sumnjive gene kada su izvršili pretragu celog genoma.
Pre ove dijagnoze u Kini, najmlađi pacijent sa Alzhaimerovom bolešću imao je 21 godinu. Nosio je mutaciju gena PSEN1, koja uzrokuje nakupljanje abnormalnih proteina u mozgu, formirajući grudvice toksičnih plakova, što je uobičajena karakteristika Alzheimerove bolesti.

Slučajevi poput onog u Kini predstavljaju neku vrstu misterije. Niko u porodici 19-godišnjaka nije imao istoriju Alzheimerove bolesti ili demencije, što otežava kategorizaciju kao porodičnu Alzheimerovu bolest (FAD), ali tinejdžer nije imao ni druge bolesti, infekcije ili povrede glave koje bi mogle objasniti njegov nagli kognitivni pad.
Dve godine pre nego što je upućen u kliniku za pamćenje, mladi pacijent počeo je imati poteškoća sa fokusiranjem u učionici. Čitanje je takođe postalo teško, a njegov kratkoročni pamćenje opalo je. Često se nije mogao setiti događaja od prethodnog dana i stalno je gubio svoje stvari.
Na kraju, kognitivni pad postao je toliko ozbiljan da mladić nije mogao da završi srednju školu, iako je još uvek mogao da živi samostalno.
Godinu dana nakon upućivanja u kliniku za pamćenje, pokazao je gubitke u trenutnom pamćenju, kratkoročnom pamćenju nakon tri minuta i dugoročnom pamćenju nakon 30 minuta.
Ukupan rezultat pacijentovog pamćenja bio je 82 procenta niži od rezultata vršnjaka njegove dobi, dok je njegov rezultat trenutnog pamćenja bio 87 procenta niži.
Dugorožno praćenje je potrebno da bi se podržala dijagnoza mladog čoveka, ali njegov medicinski tim je tada rekao da pacijent “menja naše razumevanje tipične starosne dobi za pojavu Alzheimerove bolesti”.
“Pacijent je imao vrlo ranu pojavu Alzheimerove bolesti bez jasnih patogenih mutacija,” napisali su neurolog Jianping Jia i njegovi saradnici u svom istraživanju, “što sugeriše da još uvek treba istražiti njenu patogenezu.”
Studija slučaja, objavljena u februaru 2023. godine, pokazuje da Alzheimerova bolest ne prati jedinstveni put i da je mnogo složenija nego što smo mislili, pojavljujući se kroz brojne kanale sa različitim efektima.

U izjavi za South China Morning Post, neurologi koji su opisali slučaj pacijenta tvrdili su da bi buduće studije trebale biti usmerene na slučajeve rane pojave kako bi se dodatno poboljšalo naše razumevanje gubitka pamćenja.
“Istraživanje misterija mladih ljudi sa Alzheimerovom bolešću može postati jedno od najizazovnijih naučnih pitanja budućnosti,” rekli su.