Istraživanja sugerišu da ekstremne letnje vrućine mogu značajno uticati na mentalno zdravlje, pored fizičkog zdravlja. Promene u emocijama i ponašanju mogu se desiti zbog uticaja vrućine na serotonin, neurotransmiter koji reguliše raspoloženje. Ovi uticaji su posebno izraženi kod osoba sa prethodnim mentalnim stanjima i onih koji konzumiraju supstance kao što je alkohol.
Studije takođe ukazuju da klimatske promene, sa svojim rezultirajućim promenama u životnoj sredini, mogu značajno pogoršati probleme sa mentalnim zdravljem.
Ključne činjenice:

- Ekstremna vrućina može značajno uticati na nivoe serotonina u mozgu, što dovodi do promena u emocijama i ponašanju, uključujući povećan stres, umor i smanjenu sreću.
- Osobe sa prethodnim mentalnim stanjima ili one koje koriste supstance poput alkohola posebno su ranjive na mentalne uticaje vrućine.
- Klimatske promene, uključujući ekstremne temperature i pogoršanje kvaliteta vazduha, mogu pogoršati mentalna stanja kao što su depresija i anksioznost.
Ekstremna vrućina ovog leta utiče na ljude širom zemlje – kako fizički, tako i mentalno. Iako vrućina može učiniti svakoga razdražljivim, njen uticaj može biti znatno veći, posebno kod osoba sa mentalnim stanjima.
Prekomerna vrućina izaziva promene u emocijama i ponašanju koje mogu rezultirati osećajima besa, razdražljivosti, agresivnosti, nelagodnosti, stresa i umora.
Vrućina menja ta ponašanja zbog svog uticaja na serotonin, osnovni neurotransmiter koji reguliše vaše raspoloženje, što dovodi do smanjenih nivoa sreće i radosti, i povećanih nivoa stresa i umora.
Najugroženije grupe na koje utiče vrućina na mentalno zdravlje uključuju ljude sa prethodnim stanjima i osobe koje koriste supstance poput alkohola. Osobe koje već pate od stresa, besa ili anksioznosti će doživeti povećanje serotonina.
Ako ljudi koriste supstance, posebno alkohol, trebaju biti više hidrirani

Sve mentalne bolesti se pogoršavaju sa vrućinom jer dovodi do većeg umora, razdražljivosti i anksioznosti, i može pogoršati epizode depresije. Znaci da vrućina ometa mentalno zdravlje počinju sa razdražljivošću, smanjenom motivacijom, agresivnim ponašanjem, a ponekad i zamagljenjem uma. U gorem slučaju, može izazvati konfuziju i dezorijentaciju.
Iako izbegavanje vrućine možda nije moguće, preporučuje se hidratacija sa elektrolitima i nošenje šešira kada izlazite napolje. Takođe, možete ohladiti glavu tako što ćete sipati malo vode na nju i pokušajte da aktivnosti obavljate u hladovini.
Ako obično šetate napolju, prenesite to unutra tako što ćete šetati u tržnom centru ili velikom prostoru sa klimatizacijom.
Ako uzimate lekove, posavetujte se sa vašim lekarom pre nego što ih kombinujete sa ekstremnom vrućinom. Neki lekovi za mentalno zdravlje, kao što je litijum za bipolarni poremećaj, možda se ne slažu dobro sa vrućinom. Litijum prolazi kroz bubrege, pa ako se više znojite, nivoi litijuma variraju.
Ako ste napolju na vrućini i koristite litijum, nivoi mogu varirati. U tom scenariju, moramo biti vrlo oprezni i/ili prilagoditi dozu litijuma ili izbegavati vrućinu.

Klimatske promene, uključujući suše i ekstremne promene u temperaturi, mogu izazvati negativne efekte povećavanjem zagađivača i alergena i pogoršavanjem kvaliteta vazduha. To pogoršava probleme sa mentalnim zdravljem poput depresije, anksioznosti ili PTSP-a.
Neka istraživanja pokazuju da izloženost bilo kojoj prirodnoj vremenskoj katastrofi može povećati rizik od depresije za više od 30%, anksioznost za 70% i oba za više od 87%.
Deca su ranjiva populacija zbog svoje fizičke i kognitivne nezrelosti. Ona su više izložena zagađivačima i alergenima jer provode više vremena napolju.
Prethodna istraživanja o posetama hitnoj pomoći istražuju posete bolnicama zbog vrućine i mentalnog zdravlja.
Jedna strana psihijatrijska studija izveštava o povećanju od oko 8% hitnih poseta zbog efekata vrućine na mentalno zdravlje. Ako osećate da vrućina utiče na vas, razgovarajte sa svojim lekarom opšte prakse ili specijalistom za mentalno zdravlje.