Kako regulisati nivo holesterola u krvi uz pomoć ove dijete
Na osnovu načina ishrane ljudi u nordijskim zemljama (Danska, Švedska, Norveška, Finska, Grenland, Farska Ostrva i Island), stručnjaci za ishranu su ustanovili pravila za pridržavanje skandinavske dijete 2012. godine. Sa prioritetom na konzumaciju ribe i povrća, skandinavska dijeta je više plan ishrane nego dijeta. Dijeta podstiče konzumaciju velike količine ribe, kao i zdravih masti dobijenih iz orašastih plodova, semenki i biljnih ulja. Tipična skandinavska dijeta takođe uključuje nemasne mlečne proizvode, integralne žitarice i proizvode koji dobro uspevaju u hladnim i blagim klimama, uključujući jabuke, pasulj, bobice, kupus, luk, grašak, kruške, šljive i korenasto povrće. Ova dijeta je pokazala da smanjuje rizik od srčanih bolesti. Ponekad se preporučuje kao potencijalna dijeta za gubitak težine.
Činjenica je da je skandinavska dijeta prirodno bogata vlaknima, zdravim mastima i proteinskom hranom, što znači da ćete se osećati siti, uprkos unosu manje kalorija. Šta otkriva nova studija o skandinavskoj dijeti? Nova studija je analizirala uzorke krvi i urina od 200 osoba starijih od 50 godina – sve su bile prekomerne težine ili gojazne i imale povećan rizik od dijabetesa i srčanih bolesti. „To je iznenađujuće jer većina ljudi veruje da su pozitivni efekti na šećer i holesterol rezultat samo gubitka težine. Ali mi smo otkrili da to nije slučaj. Za ovaj proces odgovorni su i drugi mehanizmi“, rekao je Lars Uwe Dragsted, istraživač i rukovodilac sekcije u Odeljenju za ishranu, vežbanje i sport na Univerzitetu u Kopenhagenu.
200 ispitanika je podeljeno na dve grupe – jedna grupa je dobijala hranu koja ispunjava zahteve skandinavske dijete, dok je drugoj rečeno da jedu kao i obično. Nakon šest meseci, rezultati su bili dostupni, a Uwe Dragsted potvrđuje: „Grupa koja je šest meseci pratila skandinavsku dijetu postala je značajno zdravija, sa nižim nivoima holesterola, ukupnim nivoom zasićenih i nezasićenih masti u krvi i boljom regulacijom glukoze u poređenju sa kontrolnom grupom“, dodao je u rezimeu studije.
„Održali smo težinu ispitanika koji su pratili skandinavsku dijetu stabilnom, što znači da smo ih zamolili da jedu više ako su izgubili težinu. Čak i bez gubitka težine, mogli smo primetiti poboljšanje njihovog zdravlja. Najveće koristi dolaze od zdravih masti – ribljeg ulja, lanenog semena, suncokretovih semenki i kanole. „Analizom krvi ispitanika, mogli smo videti da su oni koji su najviše imali koristi od promene ishrane imali različite rastvorljive supstance od kontrolne grupe. To su supstance koje se čini da su povezane sa nezasićenim masnim kiselinama koje se unose u skandinavskoj dijeti“, kaže Uwe Dragsted. Tim istraživača kaže da se nadaju daljem istraživanju rezultata kako bi razumeli zašto ove masti imaju tako veliki uticaj na šećer i holesterol, ali priznaju da neka od poboljšanja mogu biti povezana i sa smanjenom konzumacijom zasićenih masti i prerađene hrane.
