Joga i stres

Stres je opisan kao nedostatak nečega ili prekomerna stimulacija. Premalo stimulacije može dovesti do depresije, letargije, osećaja da smo obezvređeni i nedostatka fokusa. Sa druge strane, prevelik stres može dovesti do iscrpljenosti, “izgaranja” ili čak “nervnog sloma”. Joga, s druge strane, minimalizuje uticaj stresa na pojedinca.

Jogijska nauka veruje da redovna praksa asana i pranayame jača nervni sistem i pomaže ljudima da se pozitivno suočavaju sa stresnim situacijama. Napetost nije savremena pojava. U jogijskim sutrama starim vekovima, mudrac Patanjali je pripisao uzroke mentalnih tegoba egu, duhovnoj neobaveštenosti, želji, mržnji prema drugima i vezivanju za život. Nazvao je ove uzroke kleshas ili “patnje”.

Uzrok stresa

Kroz napredak nauke i tehnologije, moderna civilizacija uspela je da savlada neznanje u mnogim oblastima, ali njena oholost u tehnološkim dostignućima je preterana i netačna. To je izazvalo široka osećanja takmičarskog duha i zavisti. Finansijske tenzije, emocionalne previranja, zagađenje životne sredine i, pre svega, osećaj da smo preplavljeni brzinom događaja, sve to povećava stres svakodnevnog života.

Svi ovi faktori opterećuju telo, izazivajući nervnu napetost i negativno utiču na um. Tada preuzimaju osećanja izolacije i usamljenosti.

Joga i stres

Da bi se suočili sa stresom, ljudi se okreću veštačkim rešenjima kako bi se nosili sa pritiscima svakodnevnog života. Zloupotreba supstanci, poremećaji ishrane i destruktivni odnosi su neki od zamena kojima ljudi pribegavaju u svojoj očajnoj potrazi za utehom. Međutim, iako ove mere mogu pružiti privremeno ometanje ili zaborav, osnovni uzrok nesreće – stres – ostaje nerešen.

Joga nije čarobni lek koji može osloboditi osobu od svih stresova, ali može pomoći u njihovom minimalizovanju. Brige savremenog života iscrpljuju naše rezerve bioenergije, jer crpimo vitalnu energiju iz skladišta – nervnih ćelija. To na kraju može iscrpeti naše rezerve energije i dovesti do narušavanja mentalne i fizičke ravnoteže.

U jogi, iskustvo opuštanja znači prelazak sa spoljašnjosti na unutrašnjost, postajući svestan te introverzije i održavajući ravnotežu i stabilnost. Jogijska nauka veruje da nervi kontrolišu nesvesni um i da kada je nervni sistem snažan, osoba se pozitivno suočava sa stresnim situacijama. Asane poboljšavaju protok krvi do svih ćelija tela, revitalizujući nervne ćelije. Ovaj protok jača nervni sistem i njegovu sposobnost da izdrži stres.

Olakšavanje stresa putem joge

Joga i stres Dijafragma, prema jogijskoj nauci, predstavlja sedište inteligencije srca i prozor ka duši. Tokom stresnih situacija, međutim, kada udišete i izdišete, dijafragma postaje previše napeta da bi promenila oblik. Jogičke vežbe se bave ovim problemom razvijanjem elastičnosti dijafragme, tako da, kada se istegne, može podneti bilo koju količinu stresa, bilo intelektualnog, emocionalnog ili fizičkog.

Mišići takođe akumuliraju stres jer kada nema kretanja tela, akumulira se hemikalija nazvana mlečna kiselina. Tokom noći, dok spavate, vaše telo generiše mlečnu kiselinu što uzrokuje osećaj ukočenosti kada se probudite ujutru.

Kada postoji kretanje neko vreme, ta ukočenost polako nestaje. Toksini koji se akumuliraju u zglobovima sprečavaju slobodno kretanje. Susedni mišići takođe imaju male prostore u kojima cirkulacija stagnira. Zato jogičke poze istežu mišiće i šire zglobove. Kao rezultat toga, cirkulacija se poboljšava, a toksini se izbacuju. Neke korisne prakse koje zahtevaju malo vremena su pokreti glave i vrata.

Joga je pokazala se kao efikasna terapija za jačanje imuniteta, izdržljivosti i snage različitih sistema u telu.

Joga takođe ne smatra um kao sve, već prihvata da razvijanjem svesnosti i koncentracije možete probuditi uspavani potencijal koji se može koristiti za razvoj i postizanje uspeha u životu. Praksa asana i pranajame pomaže integrisanju tela, daha, uma i intelekta. Sporo, lagano izdisanje prilikom praktikovanja asane donosi mir ćelijama tela, opušta mišiće lica i oslobađa napetost iz organa percepcije: očiju, ušiju, nosa, jezika i kože.

Praksa asana i pranajame pomaže integrisanju tela, daha, uma i intelekta. Sporo, beznaporno izdahivanje tokom vežbanja asane donosi spokojstvo ćelijama tela, opušta mišiće lica i oslobađa sve napetosti iz organa percepcije: očiju, ušiju, nosa, jezika i kože.

Dobar početak, iako težak, je biti trijezan i čist, živeti život bez upotrebe droga ili alkohola. Joga i stres Kada se to dogodi, mozak, koji je u stalnoj komunikaciji sa organima delovanja, postaje “shunya” ili prazan, i sve misli se smiruju. Tada, napadi straha i anksioznosti ne mogu prodreti do mozga. Kada razvijete tu sposobnost, obavljate svoje dnevne aktivnosti efikasno i ekonomično. Ne rasipate svoju dragocenu bioenergiju. Ulazite u stanje istinske jasnoće uma. Vaš um je slobodan od stresa i ispunjen mirnoćom i spokojem.

Značaj opuštanja u našem društvu je od vitalnog značaja za zdravlje, blagostanje i “olakšanje” tela. Telo koje je u stalnom stanju uzbuđenosti na kraju postaje iscrpljeno i “ne-zdravo”.

Ostavite komentar

JoomBooz © 2025. All rights reserved.