Hipersomnija: suprotnost nesanici

Istraživanja pokazuju da između 4% i 6% ljudi pati od hipersomnije. Ali šta je to tačno?

Svi znamo koliko je važno dobiti adekvatnu minimalnu količinu sna, ali ljudi koji pate od nesanice imaju problema da dobiju dovoljno sna.

S druge strane spektra, ljudi koji pate od hipersomnije, koja je suštinski suprotnost nesanici, osećaju prekomerni umor tokom dana. Hipersomnija može se javiti čak i nakon dugih perioda sna.

Takođe poznata kao prekomerni dnevni umor, hipersomnija može biti primarna ili sekundarna stanja.

Obe vrste rezultiraju time da osobe koje pate od hipersomnije imaju teškoće u funkcionisanju tokom dana zbog čestog umora. To može negativno uticati na njihov nivo energije i koncentraciju.

Primarna hipersomnija se javlja kada nisu prisutni drugi medicinski problemi. Jedini simptom primarne hipersomnije je prekomerni umor. Smatra se da se javlja zbog problema u delovima mozga koji kontrolišu funkcije spavanja i budnosti.

Sekundarna hipersomnija može se javiti usled drugih medicinskih stanja, kao što su zatajenje bubrega, Parkinsonova bolest i sindrom hroničnog umora. Takva stanja mogu uzrokovati lošu kvalitetu sna tokom noći i stoga dovesti do osećaja prekomernog umora tokom dana.

Simptomi hipersomnije

Glavni simptom hipersomnije je osećaj konstantnog umora. To može dovesti do toga da osobe koje pate od hipersomnije tokom dana odremaju, iako ti dremeži zapravo nikada ne ublaže umor.

Ljudi sa hipersomnijom takođe mogu imati poteškoća u buđenju nakon dugih perioda sna.

Drugi simptomi hipersomnije uključuju:

  • Razdražljivost
  • Anksioznost
  • Nizak nivo energije
  • Nemirnost
  • Poteškoće u pamćenju
  • Sporo razmišljanje ili govor
  • Gubitak apetita

Ko je u opasnosti od hipersomnije?

Kao što je gore pomenuto, određena zdravstvena stanja mogu uzrokovati sekundarnu hipersomniju. Osim zatajenja bubrega, Parkinsonove bolesti i sindroma hroničnog umora, sekundarna hipersomnija može biti uzrokovana srčanim stanjima, stanjima mozga, apnejom u snu, poremećajem funkcije štitne žlezde i atipičnom depresijom.

Određeni lekovi i česta upotreba alkohola ili droga takođe mogu uzrokovati hipersomniju. Međutim, hipersomnija može se javiti i kod ljudi koji nemaju prethodna zdravstvena stanja.

Prema Američkom udruženju za spavanje, hipersomnija se češće javlja kod muškaraca nego kod žena, iako nije poznato zašto.

Kako se leči hipersomnija?

Lečenje hipersomnije zavisi od uzroka stanja.

Obično se prva preporučena terapija sastoji od promena životnog stila. To može uključivati održavanje redovnog rasporeda spavanja i izbegavanje određenih aktivnosti, posebno pre spavanja.

Lekari takođe preporučuju da osobe koje pate od hipersomnije izbegavaju upotrebu droga i konzumaciju alkohola. Preporučuje se i ishrana bogata hranljivim sastojcima kako bi se održali prirodni nivoi energije.

Lekovi se takođe mogu koristiti za lečenje hipersomnije. Mnogi lekovi koji se koriste za lečenje narkolepsije mogu se koristiti i za lečenje hipersomnije, uključujući metilfenidat, amfetamin i modafinil; koji su stimulansi koji pomažu osobama da ostanu budnima.

Iako tretmani mogu pomoći osobama sa hipersomnijom da poboljšaju simptome, neki ljudi možda nikada neće doživeti potpuno olakšanje.

Dijagnosticiranje hipersomnije

Ukoliko sumnjate da patite od hipersomnije, trebali biste se posavetovati sa lekarom. Da bi postavio dijagnozu, lekar će pregledati vašu medicinsku istoriju i simptome.

Lekar može izvršiti fizički pregled kako bi testirao vaš nivo budnosti. Takođe, vaš lekar može izvršiti i druge testove kako bi postavio dijagnozu.

Mogu vas zamoliti da vodite dnevnik spavanja u kojem zabeležavate svoje spavanje kako bi se pratili obrasci spavanja. Lekar može koristiti Epworth Skalu pospanosti kako bi ocenio vašu pospanost i utvrdio težinu vašeg stanja, kao i multiple testove latencije spavanja kako bi pratio koliko često dremate tokom dana i koju vrstu sna doživljavate.

U nekim situacijama može se koristiti i polisomnografski test, koji podrazumeva praćenje vaše moždane aktivnosti, srčanog ritma, pokreta očiju i funkcija disanja.

Zaključak

Hipersomnija je medicinski poremećaj koji uzrokuje konstantan umor i celodnevnu pospanost. Može biti primarna (bez drugih osnovnih medicinskih stanja) ili sekundarna (uzrokovana drugim zdravstvenim stanjima). Simptomi uključuju umor, teškoće u buđenju, razdražljivost, nizak nivo energije i probleme sa koncentracijom. Lečenje može obuhvatati promene u načinu života, izbegavanje droga i alkohola, pravilnu ishranu i ponekad upotrebu lekova. Dijagnoza se postavlja putem pregleda medicinske istorije, fizičkog pregleda i dijagnostičkih testova.

Ostavite komentar

JoomBooz © 2025. All rights reserved.