Ekspert otkriva iznenađujuću povezanost između oralnog zdravlja i vašeg mozga

Nova studija u Japanu ponovo je otvorila pitanja o povezanosti između oralnog zdravlja i zdravlja mozga, koja se većina stručnjaka slaže da je iznenađujuće međusobno povezana.

Istraživanje je ispitivalo da li problemi u ustima, kao što su parodontitis (bolest desni) i gubitak zuba, mogu povećati rizik od neurodegenerativnih poremećaja poput moždanog udara, Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije.

Rezultati su bili jasni: oba problema su povezana sa bržim procesom atrofije u hipokampusu – delu mozga koji upravlja pamćenjem, učenjem i emocijama. Ovo je značajan rezultat, iako nije prvi put da je utvrđena takva povezanost.

U martu je studija u SAD-u, koja je obuhvatila više od 40.000 odraslih osoba upisanih u istraživački projekat UK Biobank, otkrila da loše oralno zdravlje izgleda kao ključni faktor rizika za moždani udar i demenciju.

U pregledu literature iz 2019. godine, drugi istraživači su zaključili da “kolektivni eksperimenti ukazuju na to da se povezanost između oralnog zdravlja i kognicije ne može potceniti.”

Ovo rastuće telo istraživanja ima ogromne posledice, kako za naše razumevanje tela, tako i za strategije preventivnih intervencija u javnom zdravlju.

Satoshi Yamaguchi, vodeći autor japanske studije, reflektovao je svoje nalaze: “Očuvanje većeg broja zdravih zuba bez parodontalne bolesti može pomoći u zaštiti zdravlja mozga… Redovne stomatološke posete su važne za kontrolu napredovanja parodontalne bolesti.”

 parodontitis

Drugim rečima, nije dovoljno samo održavati kompletan set zuba da bismo ostali zdravi. Takođe moramo održavati usta bez parodontalne bolesti, inače bi mozak mogao pretrpeti posledice.

Ovo nije samo akademska briga. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da teška parodontalna bolest, koja se karakteriše krvarenjem/oticanjem desni i oštećenjem potpornih tkiva zuba, pogađa oko 19 procenata globalne odrasle populacije.

Za kontekst, to znači da više od 1 milijarde ljudi može biti u riziku od ranog kognitivnog opadanja zbog stanja svojih usta.

Štaviše, priroda odnosa između usta i mozga čini se da je bidirekcionalna, što znači da opadanje kognitivnih sposobnosti često vodi ka lošijim oralnim navikama.

Zaista, neurološki poremećaji poput Alchajmerove bolesti mogu otežati pravilnu brigu o zubima. Osobe sa kognitivnim opadanjem mogu zaboraviti da se peru zube ili se mučiti da se nose sa rutinskim posetama stomatologu. Rezultat može biti začarani krug u kojem kognitivno opadanje vodi ka smanjenju standarda oralne higijene, što samo pogoršava stanje.

Alchajmerove bolesti

Kako bi se sprečio ovaj efekt snežnog grma, donosioci odluka i zdravstveni stručnjaci moraju intervenisati rano kako bi zaustavili problem u začetku.

Naglašavanjem vrednosti četkanja, korišćenja zubnog konca, odlaska kod stomatologa i donošenja zdravih prehrambenih odluka gde god je to moguće, mogu pomoći starijim osobama da zaštite svoja usta od plaka i bakterija – i tako smanje rizik od neurodegenerativnih bolesti.

Takođe, za one koji već pokazuju znakove demencije, porodice i negovatelji mogu pomoći pacijentima sa demencijom da izgrade robusnu rutinu oralne higijene koja je specijalno prilagođena njima.

Ovo može uključivati zakazivanje podsećanja na telefonu za pranje zuba i korišćenje zubnog konca, ili pružanje specijalizovanih stomatoloških alata poput električnih četkica – koje mogu biti lakše za korišćenje. Neki stomatolozi čak nude posete kod kuće za pacijente sa demencijom koji se teško snalaze sa odlaskom na preglede.

korišćenje zubnog konca

Podsticanje pacijenata da usvoje druge preventivne navike, kao što je korišćenje žvakaćih guma bez šećera između obroka, takođe može imati uticaja. Istraživanja sugerišu da redovno žvakanje SFG (pored četkanja) može pomoći u smanjenju rizika od karijesa. Takođe, lako je ostaviti pakovanja guma na vidljivom mestu pacijentima, čime se smanjuje potreba za stalnim podsećanjima na žvakanje.

Ove vrste malih, doslednih promena u načinu života mogu napraviti veliku razliku tokom vremena, i znatno su lakše za održavanje od ređih i invazivnijih stomatoloških intervencija.

Činjenica je da, s obzirom na značajan uticaj lošeg oralnog zdravlja na celo telo (uključujući mozak), jednostavno ne možemo nastaviti da tretiramo stomatološku negu kao drugorazrednu brigu. Preventivne mere su ključne za očuvanje dugotrajne integriteta zuba i desni, i pacijenti sa demencijom treba da budu podržani u tome gde god je to moguće.

Naravno, borba protiv stanja poput Alzheimerove bolesti ne može se svesti samo na oralno zdravlje. Mnogi faktori doprinose pojavi demencije, i bilo bi pogrešno preuveličavati uticaj usne šupljine na ovaj proces.

Ipak, dokazi su jasni da intervencije u oblasti oralnog zdravlja mogu pomoći u borbi protiv kognitivnog opadanja, i kliničari imaju ključnu ulogu u širenju ove poruke.

Ostavite komentar

JoomBooz © 2025. All rights reserved.