Genetika igra ključnu ulogu u određivanju rizika za određene bolesti i zdravstvena stanja. Mnoge bolesti i poremećaji mogu se preneti sa roditelja na decu putem gena, ponekad preskačući generacije ili drugačije utiču na članove porodice. Razumevanje ovih naslednih bolesti je od suštinskog značaja za proaktivno upravljanje zdravljem i ranu intervenciju. Evo nekoliko najčešćih bolesti koje možete naslediti od svojih roditelja.
Kardiovaskularne bolesti
Jedan od najčešćih naslednih bolesti su kardiovaskularne bolesti, visok krvni pritisak i visok holesterol. Ako vaši roditelji ili bliski rođaci imaju istoriju srčanih napada, moždanih udara ili drugih kardiovaskularnih problema, možete biti pod povećanim rizikom. Genetski faktori mogu uticati na to kako vaše telo obrađuje holesterol i krvni pritisak, što dovodi do stanja kao što su hiperlipidemija (visok holesterol) i hipertenzija (visok krvni pritisak).
Iako genetika igra značajnu ulogu, načina života, ishrana, vežbanje i pušenje takođe doprinose kardiovaskularnom zdravlju. Ako imate porodičnu istoriju srčanih bolesti, usvajanje zdravog načina života može pomoći u smanjenju rizika.
Dijabetes
Dijabetes tipa 2 je još jedno stanje sa jakom genetskom komponentom. Ako jedan ili oba roditelja imaju dijabetes tipa 2, vaše šanse da razvijete ovu bolest su značajno veće. Ovaj tip dijabetesa karakteriše insulinska rezistencija, gde ćelije tela ne reaguju efikasno na insulin, što dovodi do povišenih nivoa šećera u krvi.
Dok je genetika ključni faktor, faktori okoline kao što su ishrana, fizička aktivnost i kontrola težine takođe igraju važnu ulogu.
Rak
Nekoliko vrsta raka ima nasledne veze, uključujući rak dojke, jajnika, debelog creva i prostate. Genetske mutacije, kao što su one u BRCA1 i BRCA2 genima, poznate su po tome da značajno povećavaju rizik od raka dojke i jajnika. Slično tome, mutacije u APC genu mogu povećati rizik od raka debelog creva.
Alchajmerova bolest
Alchajmerova bolest, neurodegenerativno stanje koje vodi do gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja, takođe može biti nasledna. Rani oblik Alchajmerove bolesti, koji se javlja pre 65. godine, posebno je povezan sa genetskim mutacijama u APP, PSEN1 i PSEN2 genima. Ove mutacije se prenose u porodicama i značajno povećavaju rizik od razvoja bolesti.
Kasniji oblik Alchajmerove bolesti, koji je češći, ima manje jasnu genetsku komponentu, ali i dalje teži da se javlja u porodicama. APOE gen, posebno APOE-e4 varijanta, povezan je sa povećanim rizikom od kasnijeg oblika Alchajmerove bolesti. Iako ne postoji lek za Alchajmerovu bolest, rano otkrivanje i promene u načinu života mogu pomoći u upravljanju simptomima i poboljšanju kvaliteta života.
Hemofilija
Hemofilija je genetski poremećaj koji utiče na sposobnost krvi da se zgrušava, što dovodi do prekomernog krvarenja čak i kod manjih povreda. Ovo stanje se obično nasleđuje po X-vezanom recesivnom obrascu, što znači da uglavnom pogađa muškarce. Žene mogu nositi gen i preneti ga na svoje sinove, ali one obično ne doživljavaju simptome.
Hemofilija je retko stanje, ali ima ozbiljne posledice za one koji ga naslede. Zahvaljujući modernim medicinskim dostignućima, osobe sa hemofilijom mogu voditi relativno normalan život, ali im je potrebna pažljiva kontrola kako bi se sprečile epizode krvarenja.
Cistična fibroza
Cistična fibroza (CF) je nasledni poremećaj koji utiče na respiratorni i digestivni sistem. Uzrokovana je mutacijama u CFTR genu i nasleđuje se autozomno recesivno, što znači da dete mora naslediti dve kopije defektnog gena (jednu od svakog roditelja) da bi razvilo bolest. CF dovodi do stvaranja guste, lepljive sluzi koja može začepiti pluća i blokirati pankreas, uzrokujući ozbiljne respiratorne i probavne probleme.
Iako ne postoji lek za cističnu fibrozu, rana dijagnoza i lečenje mogu poboljšati kvalitet života i životni vek onih koji imaju ovu bolest. Napredak u medicinskoj nezi značajno je poboljšao prognozu za osobe sa CF, ali to i dalje ostaje ozbiljna nasledna bolest.
Hantingtonova bolest
Hantingtonova bolest je progresivni poremećaj mozga koji uzrokuje nekontrolisane pokrete, emocionalne poremećaje i kognitivni pad. Nasleđuje se autozomno dominantno, što znači da dete treba da nasledi samo jednu kopiju defektnog gena da bi razvilo bolest. Simptomi Hantingtonove bolesti obično se pojavljuju u srednjim godinama i vremenom se pogoršavaju.
Trenutno ne postoji lek za Hantingtonovu bolest, ali genetsko testiranje može utvrditi da li je neko nasledio defektni gen. Poznavanje svog genetskog statusa može pomoći u planiranju budućnosti i donošenju odluka o zdravstvenoj zaštiti i planiranju porodice.
Pridružite se našoj Viber grupi!
