Danas većina stanovništva živi u državama gde prekomerna težina ili gojaznost predstavljaju veći izazov od neuhranjenosti. Procene pokazuju da više od milijardu ljudi širom sveta živi sa gojaznošću, a među njima je 159 miliona dece i adolescenata.
Porast gojaznosti kod dece izaziva ozbiljnu zabrinutost. U 1975. godini, manje od jednog deteta na sto bilo je gojazno, dok je sada taj broj gotovo deset na svakih sto mladih, prema podacima Svetske federacije za gojaznost. Ako se posmatra ukupan broj dece sa prekomernom težinom i gojaznošću, petina dece je pogođena, dok je taj procenat 1975. bio samo 4%.
Problemi sa težinom u detinjstvu povezani su sa mnogim fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima, i mogu imati dugoročne posledice. Ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mere, prekomerna težina i gojaznost postaće sve češći problemi. Ovaj problem je prepoznat kao jedno od najvažnijih pitanja javnog zdravlja u savremenom društvu.
Gojaznost kod dece: Globalni problem
Gojaznost i prekomerna težina nisu jednako raspoređeni po svetu, i kompleksni faktori utiču na to da su određene grupe više pogođene.
Socijalni faktori, poput prihoda domaćinstava, takođe su važni pokazatelji gojaznosti. Gojaznost je češća među siromašnijim porodicama. Na primer, u Engleskoj, procenat dece sa teškom gojaznošću u uzrastu od 10 i 11 godina je četiri puta viši u najsiromašnijim područjima (9,4%) u poređenju sa najbogatijim delovima (2,1%).
Podaci pokazuju i da je tokom pandemije došlo do povećanja problema sa težinom kod dece, a ti nivoi još uvek nisu vraćeni na prethodno stanje. Budući da većina dece sa prekomernom težinom postanu gojazni odrasli, ovo predstavlja ozbiljan socijalni i ekonomski problem za mnoge zemlje.
Uzroci gojaznosti
Na prvi pogled, problem težine može delovati jednostavno – telo skladišti višak energije iz hrane u obliku masti. Međutim, gojaznost je zapravo veoma složena i hronična bolest, izazvana kombinacijom brojnih faktora.
Mnogi ljudi, posebno u bogatim zemljama, žive u sredinama koje podstiču gojaznost. Ove sredine podrazumevaju niske nivoe fizičke aktivnosti, sedentaran način života i ishranu bogatu masnom, skrobnom i slatkom hranom.
Genetski faktori ili lekovi mogu predisponirati neke pojedince na nezdravu težinu. Takođe, psihološki faktori i socijalna deprivacija imaju značajnu ulogu u razvoju problema sa težinom.
Uticaj gojaznosti na zdravlje
Gojaznost u detinjstvu može izazvati mnogobrojne zdravstvene probleme, kako fizičke tako i mentalne, i može imati dugotrajne posledice.
Među najčešćim posledicama su metabolički poremećaji kao što su dijabetes, kardiovaskularni problemi poput visokog krvnog pritiska i holesterola, te respiratorni problemi kao što je astma. Višak težine može izazvati i probleme sa zglobovima i mišićima, što može otežati pokretljivost i fizičku aktivnost.
Takođe, gojaznost povećava rizik od razvoja određenih vrsta karcinoma, poput raka endometrijuma, dojke i debelog creva. Istraživanje sprovedeno u Švedskoj ukazuje na to da gojaznost u detinjstvu povećava rizik od ranog razvoja multiple skleroze.
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, najmanje 2,6 miliona ljudi godišnje umre kao posledica prekomerne težine ili gojaznosti. Neka istraživanja čak sugerišu da gojazna deca mogu imati za pola kraći životni vek od proseka.
Pored fizičkih posledica, gojaznost je često povezana sa stigmom, jer ljudi sa prekomernom težinom mogu biti izloženi negativnim komentarima i predrasudama. Ljudi često povezuju gojaznost sa lenjošću, lošom higijenom ili niskom inteligencijom.
Strah od stigmatizacije može sprečiti ljude da potraže pomoć za lečenje ili prevenciju. Takođe, stigma je povezana sa poremećajima u ishrani, poput prejedanja, restriktivne ishrane ili anksioznosti u vezi sa hranom. Stres, depresija i socijalna izolacija su takođe česti problemi povezani sa stigmatizacijom gojaznosti, što može uticati na školovanje i zaposlenje.
Šta možemo preduzeti?
Zbog složenosti uzroka gojaznosti kod dece, rešenje ovog problema zahteva više od jednostavnog podsticanja ljudi da jedu manje i vežbaju više. Potrebna je zajednička akcija porodica, škola i zajednica kako bi se razvila sveobuhvatna strategija.
Promocija zdravih životnih navika od ranog uzrasta ključna je u borbi protiv gojaznosti. Jedan od važnih koraka jeste poboljšanje edukacije i pristupa informacijama. Ovaj pristup može uključivati školske programe, zajedničke aktivnosti, kao i javne kampanje.
Pridružite se našoj Viber grupi!
