Upala pluća može biti virusna ili bakterijska i postoji mnogo različitih vrsta. Bez obzira na vrstu pneumonije koju imate, to je infekcija jednog ili oba pluća koja dovodi do upale vazdušnih kesica pluća. Pneumonija može proći gotovo neprimećeno kod nekih ljudi (na primer, ako imate “šetajuću” pneumoniju), dok drugi mogu imati pun spektar simptoma, od kašlja do groznice i drhtavice. Evo sve što trebate znati o pneumoniji.
Šta je pneumonija?
To je infekcija koja se javlja kada mikroorganizmi dospeju u pluća. Kada se to desi, imunološki sistem tela aktivira se kako bi se borio protiv infekcije i to čini tako što zapali vazdušne kesice (alveole) pluća. Kada ove vazdušne kesice počnu da se ispunjavaju tečnošću i gnojem kao deo procesa borbe protiv infekcije, počinju se pojavljivati simptomi pneumonije.
Kako se dobija pneumonija?
Bilo da imate virusnu ili bakterijsku pneumoniju, ona se može preneti s osobe na osobu inhaliranjem aerosolnih kapljica koje su izkašljane ili kijane od strane druge osobe. Pneumonija se takođe može preneti putem površine koja je zaražena bakterijama ili virusom koji izaziva pneumoniju. Jedini tip pneumonije koji nije zarazan je gljivična pneumonija.

Šta možete očekivati od pneumonije?
To će zavisiti od vrste pneumonije i njenog stepena ozbiljnosti. Na primer, šetajuća pneumonija obično je veoma blaga, a simptomi mogu uključivati suvi kašalj, otežano disanje i bol u grudima. Može se osećati kao blaga respiratorna infekcija, ali uprkos svojoj blagosti, oporavak od nje može zapravo trajati duže. Ostali tipovi pneumonije mogu biti blagi ili preteći po život, što znači da postoji širok spektar simptoma na koje treba obratiti pažnju. To mogu uključivati znojenje, drhtavicu, umor, glavobolje, groznicu, kašalj i mučninu.
Ko je posebno u opasnosti od pneumonije?
Svi možemo dobiti pneumoniju, jer su većina vrsta pneumonije zarazna. Međutim, postoje neke grupe ljudi koji imaju veći rizik od zaraze i komplikacija. To uključuje starije osobe, bebe mlađe od 2 godine, ljude sa oslabljenim imunološkim sistemom usled nečega poput HIV-a ili trudnoće, one koji imaju hronična medicinska stanja kao što su slabost srca, dijabetes i srpastoćelijska anemija, kao i osobe koje su imale poremećaj mozga koji može uticati na sposobnost gutanja ili kašljanja.
Kako se leči pneumonija?
Obaviće se fizički pregled, uključujući osluškivanje pluća radi otkrivanja bilo kakvih nepravilnosti poput pucketanja. Rendgenski snimak grudnog koša može se koristiti kako bi se identifikovali znakovi upale u grudnom košu, a mogu se obaviti i krvne kulture radi potvrde infekcije. Postoji niz drugih testova koje vaš lekar može koristiti, uključujući bronhoskopiju i uzimanje uzorka tečnosti. Lečenje će zavisiti od ozbiljnosti pneumonije, ali može obuhvatati lekove bez recepta, antibiotike i hospitalizaciju.
Pneumonija se obično može lečiti, ali ako pripadate grupi ljudi s povećanim rizikom, trebali biste brzo potražiti medicinsku pomoć.