Okean ima mnogo toga da ponudi kada je u pitanju skrivena superhrana. Ovaj članak je posvećen razumevanju najbolje superhrane iz okeana i hranljivih sastojaka i koristi koje oni pružaju. Na tržištu trenutno postoji mnogo zeleniša i superhrane koje možete odabrati. Nastavite sa čitanjem da biste razumeli glavnu razliku između svake od njih.
Dobra stara Spirulina
Spirulina sadrži značajne količine vitamina B grupe, uključujući tiamin, riboflavin, niacin. Takođe, sadrži folnu kiselinu i vitamin B12 (iako se vitamin B12 nalazi u obliku koji se čini da se ne apsorbuje kod ljudi), kao i vitamin C, E i D. Ova alga takođe ima visok sadržaj minerala, uključujući značajne količine magnezijuma, kalijuma, fosfora, gvožđa, kalcijuma i drugih tragova elemenata.
Spirulina je bogata proteinima, niska u mastima, i takođe sadrži velike količine beta-karotena, hlorofila, fitohemijskih jedinjenja i masnih kiselina, uključujući esencijalnu masnu kiselinu linolnu kiselinu i gama-linolensku kiselinu (GLS). Spirulina je vrlo korisna hrana/dodatak ishrani za vegetarijance zbog visokih količina gvožđa, kalcijuma i proteina.

Zdravstvene koristi spiruline
Spirulina je popularna kao vrsta “prirodnog” multivitaminskog dodatka ishrani, posebno među vegetarijancima i veganima. Koriste se kako bi poboljšali unos gvožđa, kalcijuma i proteina. Navodno je spirulina davana deci nakon nuklearne nesreće u Černobilu kako bi se poboljšala njihova imuna funkcija i opšte zdravlje.
Neka istraživanja su pokazala da spirulina pomaže održavanju stabilne koncentracije šećera u krvi. Takođe, smanjuje nivo insulina, što ukazuje na korisnost ove alge. To je kod stanja kao što su dijabetes, hipoglikemija, hiperinsulinemija i potencijalno druga stanja poput bolesti srca. Regulisanjem koncentracije šećera u krvi, spirulina takođe može pomoći u regulisanju apetita. Može biti korisna za one koji pokušavaju da izgube težinu.
Spirulina može biti korisna u upravljanju i prevenciji anemije, može podsticati zarastanje čira na želucu i biti korisna kod bolesti jetre, kožnih bolesti, upala creva i loše ishrane.
Plavo-zelena alga za poboljšanje kognitivnih funkcija
Plavo-zelena alga ili Aphanizomenon flos-aquae (AFA) je jestiva, izuzetno hranljiva slatkovodna mikroalga koja raste u divljim netaknutim vodama jezera Klamat u Oregonu, gde se sva čista AFA gaji i bere još od 1980-ih.
Smatra se vrhunskom superhranom među mnogim stručnjacima za zdravlje zbog svojih specifičnih delovanja na poboljšanje kognitivnih funkcija, fizičke energije, imunog i mentalnog zdravlja, kao i funkcija nervnog sistema.

Zdravstvene koristi AFA:
Sadrži širok spektar hranljivih sastojaka, uključujući fenetilamin (PEA), hlorofil, karotenoide, vitamine B grupe, polisaharide, omega masne kiseline, fikocijanin, aktivne enzime, kompletnu proteinsku strukturu, veliki broj makro i mikro minerala, kao i celokupan niz drugih fitonutrijenata.
Čišćenje i jačanje imuniteta sa Hlorelom
Za razliku od spiruline, hlorela ima tvrdu ćelijsku stijenku koja smanjuje njenu svarljivost. Međutim, korist ovog ćelijskog zida je što sadrži značajne količine vlakana koja pružaju masu stolici, olakšavaju zatvor i takođe pomažu u uklanjanju teških metala i otrova iz okoline iz tela. Ćelijski zid hlorele takođe sadrži polisaharide za koje se smatra da poboljšavaju funkciju imunog sistema stimulišući proizvodnju interferona i ispoljavajući antitumorsku aktivnost.
Takođe se navodi da hlorela sadrži supstancu nazvanu ‘faktor rasta hlorele’ koji može podsticati rast, diobu ćelija i funkciju imunog sistema.
Hlorela ima sličan profil hranljivih sastojaka kao i spirulina. Međutim, hlorela sadrži manje proteina i beta-karotena, a značajno više hlorofila i masnih kiselina (posebno omega 3 masnih kiselina).

Zdravstvene prednosti hlorele
Hlorela se koristi za mnoge iste bolesti kao i spirulina, uključujući regulaciju nivoa šećera u krvi kod dijabetesa i hipoglikemije, kao antioksidans u prevenciji raka, lošem nutritivnom statusu i slabosti. Međutim, hlorela je možda specifičnija zbog svojih imunomodulatornih efekata kod stanja kao što su artritis, rak i hronične virusne infekcije. Zbog prisustva omega 3 masnih kiselina, hlorela takođe može biti korisna kod upalnih stanja, kožnih i srčanih bolesti.
Hranljive alge koje će vaša štitna žlezda obožavati i još mnogo toga!
Postoji mnogo različitih vrsta jestivih algi, pri čemu svaka ima drugačiji ukus, teksturu, način upotrebe i, očekivano, nutritivni sadržaj. Najčešće korištene alge u Australiji su wakame, kombu, nori, arame, hijiki i agar-agar. Ostale manje korištene alge uključuju dulse, caragheen, irski mahov i purpurnu lavru.
Sadržaj hranljivih materija u algama razlikuje se prema vrsti i lokaciji odakle potiču, ali kao opšte pravilo, morske biljke su dobri izvori mnogih minerala, uključujući kalcijum, gvožđe, jod, kalijum, fosfor, natrijum, selen i magnezijum. Visok sadržaj minerala u algama čini ih veoma korisnim izvorima gvožđa, kalcijuma i joda u ishrani vegetarijanaca i vegana. U stvari, konzumiranje samo 25 grama algi nedeljno bi osiguralo da se zadovolje potrebe organizma za jodom.
Alge takođe imaju nizak sadržaj masti i sadrže značajne količine rastvorljivih vlakana, karotenoida i antioksidativnih fitohemikalija (uključujući frukoksantine), kao i proteina, omega 3 masnih kiselina i vitamina B12 (mada se čini da ovsaj vitamin nije u obliku koji se može apsorbovati od strane ljudi).
Zdravstvene prednosti hranljivih algi
Zbog sadržaja joda, alge podržavaju zdravlje i funkciju štitne žlezde. Jod je deo strukture hormona štitne žlezde koji su neophodni za regulisanje metaboličke stope organizma, kao i za zdravlje kože, kose i nervnog sistema. Niske stope raka dojke kod japanskih žena mogu biti rezultat njihove konzumacije algi koje sadrže visoke količine joda i selena. Dovoljan unos joda čini se da štiti od fibrocistične bolesti dojke, koja može biti faktor rizika za rak dojke.
Alge takođe mogu štititi od raka zbog prisustva fitohemikalija sa snažnom antioksidativnom aktivnošću, iako su istraživanja najviše pokazala povezanost između konzumiranja algi i raka dojke.
Dodavanje algi u ishranu može pomoći i osobama koje pokušavaju da smršaju. To je delimično zbog prisustva joda, a alge sadrže i značajne količine rastvorljivih vlakana koja zasite i smanjuju apetit. Ovi gelovi takođe mogu pomoći u smanjenju holesterola i smirivanju ulceroznih promena i upala u gastrointestinalnom traktu, što ukazuje na njihovu upotrebu kod upaljenog grla i čira na želucu. Neki hemijski sastojci u algama su pokazali antikoagulantna svojstva i pomažu u detoksikaciji teških metala.
Alge su tradicionalno korišćene kao sredstva za čišćenje krvi i limfnog sistema kako bi podržale funkciju bubrega, jetre i štitne žlezde.

Alge postoje u više oblika
Alge se obično prodaju suve u nekoliko oblika, uključujući cele suve alge, listiće, pahuljice, granule i prah. Suve alge treba čuvati u hermetički zatvorenim posudama na hladnom i suvom mestu.
Nori je slatka alga koja se suši i zatim pritiska u tanke listove, često se koristi za umotavanje sušija. Nori se takođe može izmrviti ili iseći i koristiti za garniranje supa, stir-fraja i salata. Većina drugih algi treba pre upotrebe rehidrirati tako što će se potopiti u vodu dok ne omekšaju. Zatim se mogu koristiti u kuvanju ili konzumirati kao salata.
Alge sadrže natrijum i imaju blago slan ukus koji omogućava da se posipaju preko jela umesto soli. Kombu se može kuvati sa pasuljem i mahunarkama i navodno ima efekat omekšavanja i smanjuje nadutost.
Agar-agar je rastvorljivo vlakno dobijeno iz algi i koristi se kao vegetarijanska zamena za želatin.
Važno je napomenuti da alge mogu sadržati hemijske zagađivače i teške metale, uključujući arsenik i kadmijum.