Pobijamo 10 najvećih mitova o zdravlju

Koreni Međunarodnog dana žena sežu u prošlost čak preko 160 godina, 8. marta 1857. godine. Tog datuma se odigrala jedna od prvih organizovanih akcija ženske solidarnosti u Njujorku. Stotine žene organizovale su štrajk protiv fabrika odeće i tekstila u Njujorku, protestujući zbog niskih plata, dugih radnih sati i nehumanih uslova rada.

Međunarodni dan žena je poseban dan rezervisan za adresiranje problema i potreba žena širom sveta. U ovom članku saznajemo nešto više o mitovima o zdravlju i fitnesu žena kako bismo im pomogli da bolje razumeju sebe.

Međunarodni dan žena je poseban dan rezervisan za adresiranje problema i potreba žena širom sveta. U ovom članku saznajemo nešto više o mitovima o zdravlju i fitnesu žena kako bismo im pomogli da bolje razumeju sebe.

Mit #1: Mlade žene ne dobijaju koronarnu bolest

Bolest srca je ubica broj jedan žena u regionu. Takođe je vodeći uzrok invaliditeta među ženama. Iako je tačno da pre doba menopauze, žene bez faktora rizika (porodična istorija, dijabetes, visok holesterol I sl.) imaju prednost u odnosu na muškarce u stopama srčanih oboljenja. Mlađe pacijentkinje sa klasičnim simptomima ponekad zanemaruju čak i njihovi lekari, zbog mita. Zato je ključno znati svoju porodičnu istoriju i simptome srčanih bolesti.

Već u mladosti, žene trebaju da budu fizički aktivne, da paze šta jedu, da smanje zasićene masti u ishrani, da jedu više voća, povrća, integralnih žitarica, dobrih masti i da ne puše. Trebaju da prate njihov krvni pritisak i nivo holesterola. Takođe je važno da proverite da li imate dijabetes ako imate prekomernu težinu, gojaznost ili imate bliske rođake sa prevremenom koronarnom bolešću.

Srčane bolesti često nemaju simptome. Ali, ipak postoje neki znaci na koje treba obratiti pažnju. Bol ili nelagodnost u grudima ili rukama mogu biti simptom srčanih bolesti i znak upozorenja za srčani udar. Kratkoća daha (osećaj kao da nemate dovoljno vazduha), vrtoglavica, mučnina (mučnina u stomaku), abnormalni otkucaji srca ili osećaj jakog umora su takođe znaci. Razgovarajte sa svojim lekarom ako imate bilo koji od ovih simptoma. Recite svom lekaru da ste zabrinuti za svoje srce. Vaš lekar će uzeti anamnezu, obaviti fizički pregled i može da naruči testove.

Mit #2: Žene trebaju da više strahuju za rak dojke nego srčane bolesti

Zdravo srce je od vitalnog značaja za ispunjen život. Većina žena, preko 60 odsto, identifikuje rak dojke kao najveću brigu o zdravlju, ali srčana oboljenja i moždani udar oduzimaju osamnaest puta veći broj života.

Ako su vaš otac ili brat imali srčani udar pre 55. godine, ili ako su vaša majka ili sestra imale srčani udar pre 65. godine, veća je verovatnoća da ćete razviti srčanu bolest. To ne znači da ćete imati srčani udar. To znači da trebate voditi posebnu brigu o svom srcu da biste ga održali zdravim. Kardiovaskularne bolesti, ili bolesti srca, uključuju mnoga stanja, ali najčešći tip je koronarna arterijska bolest, koja se takođe može sprečiti. Bolest koronarnih arterija uključuje blokade u arterijama uzrokovane nagomilavanjem plaka. Ako ovaj plak napreduje ili pukne, može doći do srčanog udara ili iznenadne smrti.

Hipertenzija, koja je pod okriljem kardiovaskularnih bolesti, može ostaviti mnoge ozbiljne posledice na srce, krvne sudove i bubrege i može postati glavni uzrok moždanog udara, ako se ne leči. Pojavljuje se kada je krvni pritisak veći od 140/90 mm Hg. Druge vrste srčanih bolesti uključuju bolesti srčanog ritma, koje mogu uzrokovati ili veoma spor rad srca ili ubrzan rad srca. Neko se takođe može roditi sa abnormalnim srcem, ovo stanje se naziva urođena srčana bolest. A srčana insuficijencija se javlja kada srce ne može pravilno da pumpa jer je oštećeno ili oslabljeno, ili zbog visokog krvnog pritiska ili hipertenzije.

Mit #3: Konzumirajte puno proteina za mišićnu masu

Ako je cilj da izgradite mišićnu masu, uključite se u trening snage i povećajte unos kalorija za ne više od 500 kalorija. Ne moraju sve ove dodatne kalorije dolaziti iz izvora proteina, pogotovu ako je cilj obroka da nadoknadi ono što je iskorišćeno tokom vežbanja. Oko 60 procenata jedne sesije dizanja tegova je podstaknuto mastima, 35 procenata ugljenim hidratima i 5 procenata proteinima, prema knjizi “Osnove o fiziologiji vežbanja” (“Essentials of Exercise Phisiology”).

Ukoliko su proteini više od 30 posto vaše unesene hrane, to može izazvati nakupljanje ketona, koje bubrezi moraju izbaciti iz tela. Ovo može opteretiti bubrege i srce, dovesti do dehidracije, gubitka kalcijuma iz kostiju i gubitka mišićne mase. Dok su proteini neophodni za izgradnju mišića, kože i kose, sintezu hormona i zgrušavanje krvi, važno je zapamtiti da čak i najzahtevniji sportista ima najviše koristi od uravnotežene ishrane koja se sastoji od najviše 25 procenata masti, 55 procenata ugljenih hidrata, i 20 posto proteina.

Nije nam potrebna piramida za proteine; možete jednostavno pratiti piramidu masti i prirodno ćete dobiti pravu vrstu i količinu proteina.

Mit #4: Znojenje vas dovodi u dobru formu

Osnovno pravilo vežbanja je izbegavanje prekomernog znojenja kad god je to moguće. Energija je potrebna za hlađenje sistema. Ova energija potiče od aktivnosti vaših znojnih žlezda, milioni njih leže tik ispod vaše kože i koriste metaboličku energiju za lučenje znoja. Ova energija se crpi iz ukupne energije koju imate pod vašom komandom da obavite posao svog tela. Vaši mišići moraju da dele ovu energiju da bi pravilno funkcionisali. Ako se nesrazmeran deo te energije koristi za lučenje znoja, onda nema dovoljno za druge telesne funkcije. Količina posla koji možete da obavite se smanjuje kada znojne žlezde troše energiju. Kada se iscrpe, prestaju da luče znoj, a vi ste u opasnosti od toplotnog udara.

Drugi gubitak energije kada ste pregrejani je u kardiovaskularnom sistemu. Kada se koža zagreje, otvaraju se periferni sudovi koji vode do kože. Snabdevanje krvlju juri na površinu vašeg tela. Ovo lišava mišiće potrebne krvi. Srce pokušava da nadoknadi gubitak snažnijim pumpanjem. Opterećenje postaje toliko veliko da biste mogli da se srušite ako se održava duži period. Izazivanje znojenja je opasno – i ne doprinosi kondiciji.

Znojenje tera srce da radi jače, što je cilj fitnes vežbi, ali to čini na opasan način. Znojenje sagoreva kalorije, ali je opasan način da se smanji težina.

Mit #5: Nikad ne pijte vodu dok vežbate

Ovo je pogrešno. Ne bi trebalo ni da čekate dok ne ožednete. Ako osećate da gubite vodu, odmah je nadomestite. A ako nameravate da vežbate odmah čim ustanete ujutru, trebalo bi da popijete čašu vode pre nego što počnete.

Ćelije tela zavise od cirkulacije kako bi dobile potrebnu energiju i oslobodile se svojih otpadnih materija. Kada dehidrirate, tečnosti u kojima se ćelije kupaju se smanjuju. Ćelije ne mogu pravilno da funkcionišu dok se ne tečnost ne povrati. Kada se to dogodi, vaši mišići ne mogu da izdrže posao koji rade i vaše srce dobija dodatno opterećenje. Deo tečnosti koji ste izgubili je tečnost iz krvi. To znači da srce mora da pumpa još toliko puta da bi ponovo cirkulisalo smanjeno snabdevanje krvi.

Mit #6: Žene i muškarci mogu bezbedno piti istu količinu alkohola dnevno

Sigurna granica za žene je jedno piće dnevno, manje od dva pića za muškarce. Istraživači sa Harvardske škole javnog zdravlja otkrili su da žene koje ne piju imaju 40 posto manji rizik od dobijanja raka dojke od žena koje piju dva do pet alkoholnih pića dnevno. Kumulativni životni rizik žene je otprilike jedan od osam, a žene koje konzumiraju više od dva pića dnevno povećavaju rizik na jedno od šest. Žene koje manje piju (jedna dnevno) imaju mnogo manji dodatni rizik i to jedno piće dnevno može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Žena treba da proceni svoje faktore rizika za rak dojke i bolesti srca pre nego što odluči o odgovarajućem nivou alkohola u svojoj ishrani.

Mit #7: Smršaću ako jedem nisko-masnu hranu

Ovaj široko rasprostranjeni mit objašnjava zašto žene jedu manje masti, a ipak postaju deblje. Ankete pokazuju da se, uprkos tome što izdvajamo 7 procenata masti iz naše ishrane, broj nas koji imamo višak kilograma porastao za 9 procenata tokom poslednjih 14 godina. Možete se ugojiti čak i ako jedete nisko-masne verzije svoje omiljene masne hrane. Iako konzumirate manje masti, možda jedete više kalorija. Zapamtite, malo masti nužno ne znači niskokalorično.

Nemasno ne mora da se kumulira u niskokalorično. Na primer, razlika između pola šolje običnog sladoleda od vanile i pola šolje nisko-masnog sladoleda od vanile je samo oko 40 kalorija. Ali čak i ako uštedite kalorije jedući nisko-masni sladoled, možda ćete biti u iskušenju da jedete više jer je nemasno i preukusno da biste propustili. Jedenje više znači više kalorija. Svakako smanjite masnoću u ishrani. Ali ako pazite na svoju težinu, zapamtite da brojite kalorije – jer se kalorije i dalje računaju. Prosečnoj ženi je potrebno između 1600 i 2000 kalorija dnevno. Možete izračunati otprilike koliko kalorija vam je potrebno svakog dana tako što ćete svoju telesnu masu pomnožiti sa 6.

Mit #8: Imala sam 1 normalan mamograf, tako da nema potrebe da idem na još jedan

Jedan nije dovoljan. Ženama treba uraditi mamografiju prema preporuci. Mamografija je najnapredniji i najisplativiji način za rano otkrivanje raka dojke. Može da otkrije rak dojke kada je u najranijim fazama koje se mogu lečiti. Međutim, otprilike 15-20 procenata svih karcinoma dojke neće biti identifikovano samo mamografijom. Iz tog razloga, mesečni samopregled dojki (BSE) i godišnji fizički pregled se takođe preporučuju kao deo kompletnog programa zdravlja dojki.

Američki univerzitet za radiologiju i Američko udruženje za rak preporučuju ženama između 35 i 40 godina da imaju osnovni mamograf; žene između 40 i 49 godina treba da imaju godišnji ili dvogodišnji mamograf i da se konsultuju sa svojim ličnim lekarom o potrebi za mamografijom; a žene starije od 50 godina treba da idu na mamograf svake godine.

Mit #9: Ako su glavobolje česta pojava, onda je to normalno

Ovo je najznačajniji mit o glavobolji. Uprkos zastareloj stigmi o ljudima sa migrenom ili drugim ponavljajućim glavoboljama koji su zloćudni, slabi, neurotični ili imaju neku mentalnu bolest, glavobolja je pravi, legitiman, biološki sindrom koji se može sprečiti i lečiti.

Glavobolje se mogu izazvati ili pogoršati kada su bolesnici izloženi specifičnim faktorima okoline, kao što su jaki mirisi poput dima cigarete ili parfema. Specifični aspekti nečije ishrane (pića, obroci, grickalice) takođe mogu izazvati glavobolju. Na primer, nizak nivo šećera u krvi kao što se vidi kod dugih posta ili opsežnih dijeta može dovesti do pojačane glavobolje.

Za mnoge, učestalost i jačina glavobolja mogu zapravo biti signal koliko im život može biti užurban i stresan. Promene u načinu života mogu pomoći u smanjenju učestalosti i težine glavobolja. Evo nekoliko primera promena načina života koje mogu poboljšati upravljanje glavoboljom:

Ishrana: Jedite zdravu, uravnoteženu ishranu u redovno vreme. Dugi periodi posta i dramatične promene nivoa šećera u krvi mogu izazvati povećanje glavobolje. Ograničite kofein i pušenje.
Vežbanje: Redovna vežba je važan deo smanjenja glavobolje i održavanja zdravog načina života.
Spavanje: Umor i nedostatak sna mogu dovesti do povećanja glavobolje. Prekomerno spavanje može izazvati glavobolju.
Kalendari: Pratite učestalost i ozbiljnost glavobolje vođenjem kalendara. Ovo će pomoći u praćenju faktora načina života koji doprinose glavobolji.

Mit #10: Hrana koja se jede kasno noću više goji

Mnoge dijete vam govore da ne jedete posle određenog vremena uveče u uverenju da će telo skladištiti više masti jer se ona ne sagoreva bilo kakvom aktivnošću. Međutim, studija u nutricionističkom centru Dun u Kembridžu, sugeriše drugačije. Volonteri su stavljeni u kalorimetar za celo telo (koji meri sagorene i uskladištene kalorije) i hranjeni su velikim ručkom i malom večerom tokom jednog testnog perioda, zatim malim ručkom i velikom večerom tokom drugog testnog perioda. Rezultati su otkrili da veliki obrok koji se pojede kasno uveče nije učinio da telo skladišti više masti – važna je ukupna količina pojedenog u periodu od 24 sata. Istina je da ljudi koji preskaču obroke tokom dana, a zatim jedu puno u uveče češće imaju višak kilograma od onih koji redovno jedu tokom dana. Ali, to može biti zato što redovni obroci pomažu ljudima da regulišu apetit i ukupan unos hrane.

Odricanje od odgovornosti
Sadržaj nije namenjen da bude zamena za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek tražite savet svog lekara ili drugog kvalifikovanog zdravstvenog radnika o svim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem.

Ostavite komentar

JoomBooz © 2025. All rights reserved.